Rijeka mura

Sveti Martin na Muri smješten je na desnoj obali rijeke Mure. Već odavno Mura utječe na razvoj mjesta, pa je i samo ime dobio po njoj.Mura izvire u Austriji, u srcu nacionalnog parka Hohe Tauern (Visoke Ture). Izvire na visini 1898 metara, da bi se do našeg mjesta spustila za više od 1700 metara i pretvorila u mirnu i široku rijeku sa brojnim zavojima i mrtvim rukavcima. Mura ima snježnoledeni režim, čiji su najizrazitiji elementi ljetni maksimum i zimski minimum.

Od izvora do ušća u Dravu (u Podravini – kod Legrada) broji 438 kilometara, od čega je u Austriji 295 km, u Sloveniji oko 70 km (od toga oko 35 km kao granična rijeka sa Austrijom), dok u Hrvatskoj protječe u dužini oko 70 km kao granična rijeka (tridesetak kilometara sa Slovenijom, četrdesetak sa Mađarskom).
Jedan od načina prelaska Mure koji se koristi još i danas je “brod na Muri” – skela koja preko Mure prevozi ljude, traktore, automobile… Naši preci uz Muru su se bavili poljodjelstvom, pa su obrađivali i oranice preko Mure o čemu najbolje svjedoči čak devet brodova na njoj (u Svetom Martinu na Muri, Žabniku, Križovcu, Miklavcu, Podturnu…).

 

Svi oni služe prijevozu ljudi i prijevoznih sredstava između Hrvatske i Slovenije – ljudi s obje strane Mure odavno su povezani i njihova su imanja vrlo često s druge strane rijeke.Preko rijeke napeto je čelično uže koje drži skelu da je tok rijeke ne odnese nizvodno. Kormilo na skeli služi za upravljanje skelom u odnosu na tok rijeke.

Mura, Mura, globoka si voda ti,
da ne milujeaš človeka ftopiti.
Mlinari su se jako prestrašili,
da su vidli mrtvo telo plavati.
Cerkica je izdaleka kricala,
zakaj ste mi ne vun zeli japeka.
Radi bi ti japeka mi vun zeli,
al da su globoki murski valov.

U prošom stoljeću na Muri je radilo mnošvo mlinova – vodenica. O mlinovima na Muri pišu već antički izvori iz 4. stoljeća p.n.e., pa plivajući mlinovi na Muri predstavljaju svojevrsni izum. Mlinarski izrazi u mađarskom jeziku dokazuju da su nomadska mađarska plemena prilikom naseljenja ovih krajeva u 9.stoljeću preuzeli u svoju kulturu upotrebu mlina na vodeni pogon, a s time i izraze u mlinarskoj terminologiji od već naseljenih Slavena.

Danas je tih mlinova malo, jedan od rijetkih je Babicev mlin u Veržeju. Pogonsko kolo pliva na dva čamca, dok je mlin u zgradi na obali. Sila se s pogonskog kola u mlin prenosi čelicnim užetom te tako mlin ne ovisi o vodostaju rijeke.

dobravodazasve

Studija javnog mišljenja: Dobra voda za sve

Jedna od aktivnosti projekta Dobra voda za sve bila je i izrada Studije o pozitivnim i negativnim učincima revitalizacije starih rukavaca. Ispitani su stavovi stanovništva Grada Mursko Središće i Općine Sveti Martin na Muri o značaju mrtvaja rijeke Mure te njihovoj mogućoj revitalizaciji. Provedeno je anketno istraživanje gdje su podaci prikupljeni terenskom anketom. Ispitanici su anonimno popunjavali anketni upitnik od 10 pitanja.

Istraživanjem je utvrđeno da visok udio ispitanika ima pozitivan stav o vrijednosti mrtvaja, da su iste u lošem ili jako lošem stanju ekološke vitalnosti te da ih potrebno revitalizirati prije svega korištenjem financijskih sredstava fondova Europske unije. Stavovi ispitanika su da će revitalizacijom mrtvaja biti pozitivnog utjecaja na očuvanje biljnog i životinjskog svijeta te izgled krajolika i športski ribolov. Većina ispitanika navodi da mrtvaje poznaje pod imenom „Stara Mura“. Spominjane mrtvaje dio su Ekološke mreže Natura 2000, ali većina ispitanika nije čula za navedeni pojam. S druge strane pojam „Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav“ je ispitanicima poznatiji.